U toplom dijelu godine u primorju često puše i maestral. Riječ je o vjetru sjeverozapadnog strujanja između azorskog maksimuma i polja niskog tlaka na istoku. Maestral koji puše ujednačenom, malom brzinom za vedrog vremena je klimatski koristan jer ublažava dnevne vrućine na otocima i uz obalu.

Pulenat je vjetar W smjera, puše rijetko. Ponekad puše olujnom jačinom, stvarajući problematične valove u kanalima (Pakleni kanal kod Hvara). U danima kad puše maestral, prije prestanka puhanja uvečer, maestral može skrenuti u kratkotrajni pulenat ("vjetar ide za suncem ").

Lebić je vjetar SW smjera. Puše najčešće nakon juga. Ne traje dugo ali često puše olujnom jačinom. Valovi lebića se miješaju sa zaostalim valovima juga te stvaraju opasno križano more. Ime "lebić" dolazi iz Siciije gdje označava vjetar što puše iz Libije.

Oštro (od "austro" - jug) je najčešće kratkotrajni prolazni vjetar.

Jugo (široko) najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Jugo najčešće nastaje tako da se zračna masa sa sjeverne Afrike prolazeći preko Sredozemlja obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan zrak. Često tada padnu i prljave (blatne) kiše. Slično kao i kod bure i jugo može biti anticiklonalno i ciklonalno. Anticiklonalano jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona, a nad zapadnom ciklona. Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku, temperatura i vlažnost zraka rastu. Takvo se jugo zove i suho, gnjilo jugo. Ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Europe na Jadran. Riječ je u stvari o zračnom strujanju u toplom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše ciklonska bura). Kiša, grmljavina, ponekad i olujne brzine vjetar prate ciklonsko jugo.

Levanat je prolazni lokalni vjetar umjerene jačine. Ljeti se zna pojaviti ujutro, da bi potom brzo promjenio smjer krećući se "za suncem", dok zimi ponekad zapuše kod promjene vremena iz "južnog" u "burno".

Na jadranskom obalnom području je najpoznatiji vjetar bura. Puše s kopna na more, hladan je i suh, izrazito mahovit vjetar koji traje nekoliko dana. Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure posebno se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i
Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu. Najjača bura nastaju pri prijelazu kroz planinske prijevojee, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi. Postoje dva osnovna tipa bure:

Anticiklonska ili vedra bura puše u situacijama kad je nad srednjom Evropom snažna anticiklona, a istovremeno nad sredozemljem jedna ili više ciklona

Ciklonska ili tamna (škura) bura nastaje u hladnom sektoru ciklone, kad duboka ciklona zahvati naše krajeve i veći dio Sredozemlja. Odmicanjem ciklone na istok bura zahvaća sve veći dio primorja. U takvim prilikama padaline mogu biti obilne.
Bura najčešće puše u hladnom dijelu godine, često izaziva teškoće u prometu. Ponekad i ljeti može biti jaka, a tada često zbog mahovitosti pridonosi širenju šumskih požara.

Tramontana je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan (do 1 dan) vjetar, ali nije žestok (do 9 Bf) i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. dalje od obale puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na južnom Jadranu.